Testiranje predstavlja jednu od osnovnih delatnosti svake lokalne Mense, jer je to jedini način da se iz populacije izdvoje ljudi koji raspolažu dovoljno velikim intelektualnim potencijalom da bi im se posvetila posebna pažnja. Rezultat na testu koji kandidata kvalifikuje za članstvo u Mensi može da postigne samo 2% ukupne populacije. To znači da koeficijent inteligencije (IQ) članova Mense iznosi (ili je veći od) 133 po Bineovoj ili 148 po Katelovoj skali.
Ukoliko ste odlučili da pristupite testiranju inteligencije u organizaciji Mense Srbije verovatno će Vas interesovati sledeće informacije koje se odnose na proceduru testiranja:
Ne zaboravite prilikom prijavljivanja na testiranje:
Prilikom dolaska na testiranje ponesite:
Budite strpljivi...
Okvirni plan testiranja u sezoni jesen 2008.
Od 01.07.2006.god Mensa primenjuje novi test, tzv.Test Rezonovanja Figura. Autor je J.C.Daniels, a J.F.Booth i R.Horn su test prilagodili Mensinim potrebama. Ovaj test pripada grupi klasičnih neverbalnih testova široke primene, zajedno sa Ravenovim Progresivnim Matricama koje je Mensa koristila do sada, a sa kojim visoko korelira. Dizajniran je da meri opšti (g) faktor inteligencije, a u skladu je sa Spirmanovom (1927) dvofaktorskom teorijom inteligencije i Katelovom (1963) teorijom po kojoj se razlikuju kristalizovana i fluidna inteligencija. Poseduje dobru prediktivnu validnost za uspešnost u poslu i edukaciji. Visoko razvijeni g-faktor ukazuje na izraženu sposobnost snalaženja u novim situacijama.
Kratak uvod:
Test rezonovanja figura je kao test rešavanja problema originalno primenjivan posle II svetskog rata. Prvobitno je vreme rešavanja ovog testa od 45 problem-zadataka bilo 30 minuta, ali je uočeno da je u tom slučaju nedovoljno diskriminativan kada je glavni cilj procena intelektualnih potencijala zbog postojanja tzv.plato efekta, pa je posle niza istraživanja vreme rešavanje testa skraćeno na 20 minuta.
Dizajn Testa Rezonovanja Figura
Ukupno ima 45 zadataka. Svi problem-zadaci se sastoje od 3x3 matrice jednostavnih geometrijskih figura, od kojih je poslednje polje (u donjem desnom uglu) prazno. Cilj je pronalaženje adekvatnog rešenja koje bi kompletiralo logiku matrice, time što se umesto praznog polja bira jedan od 6 ponuđenih odgovora (A-F). Kod jednostavnijih problem-zadataka samo jedan parametar igra ulogu (npr.forma figure), kod složenijih dva (npr.forma i osenčenost) ili tri (npr.forma,osenčenost i broj elemenata). Test je konstruisan tako da je prisutna rastuća kompleksnost problema, od jednostavnijih ka složenijim.
Tačan odgovor se iskazuje na listu za odgovore precrtavanjem jednog od 6 ponuđenih odgovora.
Svaki zadatak nosi podjednak broj poena. Nema negativnih poena.
Ukupno vreme rešavanja je 20 minuta.
Potreba za novim testom inteligencije:
Posle višegodišnje veoma uspešne primene Ravenovih Progresivnih Matrica ukazala se potreba za primenom novog testa inteligencije iz više razloga. Najznačajniji razlog je postojanje tzv. Flinovog efekta, tj.činjenice da sa pojavom nove generacije dolazi do porasta postignuća na testovima, te usled toga potrebe za novim normama. Komparativna analiza normi validnosti ranijih i novijih testova ukazuje na povećanje aritmetičke sredine za nešto više od jedne standardne devijacije. Booth i Horn smatraju da bi norme trebalo da se menjaju na otprilike svakih 8 godina, a poželjno je i testovi. Zato se na Mensinim testiranjima primenjuje više formi postojećeg testa inteligencije sa posebnim normama.
Postignuće na Testu Rezonovanja Figura i Mensini kriterijumi;
Iako se postignuće iskazuje sada na nešto drugačiji način, sušina je ostala ista: i dalje je Mensin kriterijum postignuće na testu koje odgovara rezultatu koji postiže 2% (ili manje od 2%) populacije.
Donja starosna granica za pristupanje testu iznosi 17 godina. Mensin test se može rešavati najviše 3 puta, sa minimalnim razmakom od godinu dana između testiranja.
Copyright © 2006-2008. Mensa Srbije
info@mensa.rs design by Suzana Tomić